DVE TREĆINE MILENIJALACA U SRBIJI PRIZNAJE DA NE ZNA S KIM KONTAKTIRA PREKO MREŽA U obućara krive pete, u IT znalca internet naivnost
Kao prva generacija koja je odrasla uz društvene mreže, milenijalci se ponose svojom tehnološkom osposobljenošću.
Naime, prema rezultatima ankete, u Srbiji 66% njih smatra da su digitalno najpismeniji članovi svojih domaćinstava. Ipak, prevelika samouverenost izgleda da ipak jeste bez osnova: šest od deset (61%) ispitanika, odnosno dve trećine mladih, rođenih od 1981. do 1996. godine priznaje da ne proverava uvek autentičnost svojih digitalnih kontakata.
Ovo je značajan podatak ako se uzme u obzir da je skoro dve trećine (65%) milenijalaca u Srbiji imalo kontakt s osobom za koju veruju da je lažno predstavila ili iskrivila svoj pravi identitet na internetu.
Dublja analiza otkriva da je više od jednog od deset (13 posto) milenijalaca u Srbiji u nekom trenutku koristilo lažno ime, kreiralo lažni profil ili se svesno predstavljalo kao neko drugi na društvenim mrežama. Ova statistika je u nivou sa globalnim prosekom (14 posto) i ukazuje na zabrinjavajući trend: digitalno lažno predstavljanje nije rezervisano samo za zlonamerne pojedince, već je ponašanje koje određeni broj milenijalaca i sam primenjuje. Zašto, to je već pitanje za psihologe.
- Kada implicitno verujemo sopstvenoj digitalnoj veštini, možemo prevideti mogućnost da drugi nisu onakvi kakvima se predstavljaju. U nekim slučajevima, osobe s izraženim narcisoidnim, psihopatskim ili makijavelističkim osobinama mogu iskoristiti to poverenje, koristeći taktike poput ketfišinga i drugih oblika obmane – rekla je Rut Gest, sajberpsihološkinja i osnivačica igre za bezbednost na društvenim mrežama Sersha.“
Da podsetimo, ketfišing je oblik onlajn prevare u kojem osoba stvori lažni identitet na internetu, najčešće na društvenim mrežama, aplikacijama za upoznavanje ili preko mejla, sa ciljem da nekoga emocionalno zavede ili stekne njegovo poverenje, da dođe do novca, intimnih podataka, fotografija ili drugih koristi, ali i manipuliše nečijim osećanjima (ponekad i iz dosade ili osvete).
Posledice takvog ponašanja su očigledne – 35 posto milenijalaca izveštava da su imali negativna iskustva zbog pogrešno ukazanog poverenja na internetu, a 72 posto navodi da su zbog toga manje skloni da veruju i ostvaruju odnose onlajn. Ipak, najveće iznenađenje predstavlja činjenica da skoro polovina milenijalaca u Srbiji (43 posto) kaže da i dalje veruje informacijama koje se dele unutar njihovih onlajn zajednica. Dakle, ne verujem profilima, ali verujem onome što govore - zdravo za gotovo i dalje vlada internetom.
- Kao glavni digitalni administratori u domaćinstvima širom sveta, milenijalci sami moraju prepoznati i rešavati naivnost i neopravdano samopouzdanje koje karakterišu njihovu generaciju. Njihova uloga prevazilazi ličnu upotrebu i uključuje uticaj na širu onlajn zajednicu kroz upravljanje digitalnim životima drugih - kaže Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti u Globalnom timu za istraživanje i analizu kompanije Kasperski.
Ketfišing i kao krivično delo
U mnogim zemljama, ketfišing sam po sebi nije uvek krivično delo, osim ako uključuje prevaru, ucenu, krađu identiteta, seksualno uznemiravanje ili zloupotrebu dece. U Srbiji, ako se ketfišing koristi u svrhu prevare ili navođenja maloletnika, može biti krivično delo.
- Proaktivnim koracima, kao što su proveravanje identiteta, upravljanje ličnim podacima i kontinuirano informisanje o sajber pretnjama, milenijalci mogu zadržati kontrolu nad svojom digitalnom bezbednošću i smanjiti rizik od obmane. Navike koje razvijaju ne štite samo njih same, već postavljaju i standard za mlađe generacije i manje digitalno pismene korisnike, učvršćujući kulturu opreza u sve obmanjivijem online okruženju.
Ketfišer obično koristi tuđe fotografije sa interneta (često modela, vojnika, lekara, itd.), fabrikovane biografije (npr. da su u inostranstvu, da ne mogu da pričaju telefonom), izbegava video-pozive ili susreta uživo (uvek „nešto iskrsne“), a najčešće traži novac uz priču o bolesti, nesreći, poslu koji je propao.
Šta je rešenje? Dobro proveravajte s kim kontaktirate i o čemu pričate. Ako je u pitanju deljenje informacija, potražite druge izvore. Ako vam je osoba s kojom kontaktirate sumnjiva, proverite njene kontakte – možda ćete naći nekoga ko je poznaje u stvarnom životu.
Ovakvo ponašanje možda deluje paranoično, ali se vrlo često dešava da na društvenim mrežama obitavaju predatori koji skupljaju pratioce pažljivim kampanjama (zaprate gomilu ljudi, oni im uzvrate zaprat, ovi ih kasnije skinu s liste), i sve poruke kojima izvlače informacije ili novac, obavljaju iza leđa javnosti (telefonom, Vajberom, Vatsapom, privatnim porukama). – kaže jedna od žrtava ketfišinga, koji ju je koštao oko hiljadu evra, lepo raspoređeno na nekoliko meseci druženja.
– Otvorite četvore oči, i poredite informacije koje vam daje o sebi. Ako nađete neslaganja, bežite glavom bez obzira. Sirota devojka u nevolji sigurno nema novca za dva telefona, od kojih je jedan ajfon.